Kulturni krug(ovi) Frankopana u ranome novome vijeku

Kulturni krug(ovi) Frankopana u ranome novome vijeku

Saša Potočnjak održat će predavanje ”Kulturni krug(ovi) Frankopana u ranome novome vijeku” u Gradskoj knjižnici u Ogulinu 12. studenoga 2019. godine u 18,00 sati. Predavanje će se održati u povodu 100 godina Gimnazije Bernardina Frankopana u Ogulinu.

Sažetak predavanja

Kulturni je krug Frankopana u ranome novome vijeku obuhvaćao prostor na potezu između sjeverozapadne Hrvatske (Banske Hrvatske), južne Austrije i sjeveroistočne Italije (Furlanije). Na temelju pisanih arhivskih izvora (književnih i ostalih autografa) koji svjedoče o djelovanju i aktivnostima pripadnika plemićkih elita, prije svega, obitelji Frankopanâ moguće je rekonstruirati postojanje specifičnoga književno-povijesnoga i kulturnoga modela ranonovovjekovne Europe, a koji danas podrazumijeva kulturni krug regije Alpe – Jadran.

Često se ističe razlika između književnoga i intelektualnoga potencijala dubrovačko-dalmatinske književne regije, koja se razvijala u skladu sa suvremenim književnim strujanjima zapadne Europe, a u odnosu na sjeverozapadnu hrvatsku književnost ranoga novoga vijeka koja se razvijala uglavnom na dvorovima velikaških obitelji Zrinskih i Frankopana. Jedan dio sjeverozapadne hrvatske književnosti 17. stoljeća poznat je tako pod imenom ozaljski književni krug za kojega se uobičajilo govoriti kao o gotovo jedinome domaćem kulturnom krugu Frankopana u 17. stoljeću. Smatra se da je ta književnost nastala u estetički zrakopraznom prostoru, ne nastavljajući se ni na kakvu prethodnu književnu tradiciju i to u vrlo kratkom razdoblju – svega za života posljednjega Frankopana. Također,  ozaljski se krug opisuje granicama sjeverozapadne Hrvatske, te je često o njemu izgrađena predodžba vezana samo uz dvorac Zrinskih u Ozlju. Time se posljedično marginalizira modruško-brinjski te sjevernojadranski odnosno trsatski aspekt frankopanskoga djelovanja.   

Književnu je produkciju kao i društveni angažman Frankopana u razdoblju ranoga novoga vijeka potrebno promatrati u znatno širem književno-kulturnom kontekstu te ih je potrebno povezati najmanje sa: sjevernojadranskim (B. Kašić, F. Glavinić), furlanskim (F. Frangipane, O. Frangipane, L. Lepòreo, E. di Colloredo, E. Stella), bečkim (L. W. Crescente, R. Montecuccoli, F. Piccolomini) te rimsko-loretskim (A. Scaramuccia, M. Barberini) književnim krugovima, a o čemu svjedoči dosad poznati opus već dvoje Frankopana: Ane Katarine Frankopan u. Zrinski († 1673) i Frana II. Krste Frankopana († 1671).